Sunday, June 23, 2013

MODELU “DEVELOPMENTAL STATE"

By: Celso da Fonseca[1]


Developmental state” ho naran seluk “Hard State” mai husi terminologia “State-led Macroeconomic Planning”  husi estudiosu politika ekonomia internasional ne’ebé mosu núdar paradigma foun ne’ebé iha influensia bo’ot ba aselerasaun dezenvolvimentu ekonomia ho intervensaun husi governu ba objetivu sosial ne’ebé substansial, refere ba mobilizasaun sosial, no orientasaun politika ne’ebé klaru bazei ba interese nasional. Importante liu mak oinsa lideransa bele mantein ho kondisaun solidu, forti, hodi formuliza planu makro-ekonomia ne’ebé sustentavel.
       Atu atinji dezenvolvimentu presija involvimentu ativa husi governu ba planu makroekonomia ne’ebé sai objetivu  dezenvolvímentu ne’ebé hanesan ezemplo ita hare  esperensia dezenvolvimentu iha paises iha regiaun East Asia no paises balun husi South-East Asia.
     Hare ba historia susesu nasaun hirak ne’ebe atinji ekonomia ho modelu “develomental-state” husi pais sira seluk, liu-liu ba sira ne’ebé dezenvolve sira nia ekonomia husi era 1940 hetan rekoñesementu global katak wainhira atu atinji sustentabilidade no kresimentu inklusivu ba longu prazu presija kria kondisaun embiente ne’ebé mai husi sistema administrasaun no politika.
      Se ita hare kondisaun ambiente nasaun sira ne’ebé ho modelu “developmental State” husi nasaun East-Asia no South East Asia hanesan Korea do Sul, Japaun, Singapore, Taiwan no seluk tan kona-ba dezenvolvimentu ekonomia longu pragu, ita sei hare asuntu ho kondisoens saida mak importante liu hanesan turi mai ne’e:

Kria estadu forti no solidu.
      Estabelese estadu nebe forti no solidu sai asuntu prinsipal ne’ebé hatudu katak estadu iha vontade bo’ot hodi regula e kontrola ekonomia ho modelu ekonomia nasionalismu “economic nationalism” nebe inspira husi lideransa solidu, asegura orientasaun legitimidade.
      Asuntu importante mak hanesan estadu ne’ebé autonomius (independente) bele garantia poder absoluta  hodi hasoru presaun eksternal  husi rai liur ou husi entidade internasional. Ida ne’e hatudu katak nasaun núdar estadu soveranu ho poder tomak defende nia povu no interese nasional husi konsikuensia negativu rai liur, koperasaun ou entidade de negosio ne’ebé eksplora industria lokal.
      Estadu ho lideransa sira ne’eb’e forti iha poder dispostu atu dezenvolve sira nia nasaun no prisipalmente proteje no defende nia ema bazeia ba interese nasional liu husi performansia lideransa ne’ebé orientado ba dezempenho legítimadu, refleta ba dezenvolvimentu longu da pragu.

Asaun Komplementaria
      Presija mos ambiente ne’ebé suporta husi asaun komplementariu” complementary actions husi governu no seitor emprezarial hodi garantia dezenvolvimentu ne’ebé ho orientasaun lideradu husi estado “state-led development. Asaun hirak ne’e sai hanesan kondisaun suportivu ne’ebé sai nudar fator esensial iha modelu “Developmental State” hodi kria dezenvolvimentu sustentavel; intervensaun estadu ne’ebé forti, ambiente politika suportivu, no orientasaun merkadu ne’ebé ho profit bo’ot.
     Razoens lojika ho kondicoens hirak ne’e sai aspeitu profundo no razoanavel hodi atinji planu makro ekonomia ne’ebé mai husi estadu ho politika ne’ebé konsistensia ho regulamentu ekstensivu n’e’ebé bele generaliza poder estadu hodi suporta “back-up” ekonomia longu de prazu, tamba organizasaun governu ne’ebe razonavel ho kapasidade institusaun efisiente sei diriji ekonomia ho konsisten.

Suporta investimentu lokal 
     Iha parte seluk, modelu ida ne’e mos orienta liu ba protesaun industria domestiku, liu-liu ba  kondicoens sira ne’ebé vulnerebel, estadu ho esforsu-an tomak hasa’e kapasidade emprezario lokal hodi kompete organizasaun multinasional, ou epreza sira ne’ebé mai husi rai liur. Kondisaun  ida ne’e refleta husi politika suportivu estadu nian hodi  reduz dislokasaun kona-ba lala’ok investimentu no orientadu ba promosaun industria ne’ebé hetan valor akresentado no muda modelu industria tradicional ba industria foun hodi nune’e negosiu domestiku bele sai forti liu tan iha nivel lokal no internasional.
   Orientasaun investimentu suportivu lokal refere liu ba merkadu ho mekanismu ne’ebé asegura sira nia eksistensia no kompetisaun iha merkadu domestika no internasional hodi nune’e bele garantia sobrevivensia longu pragu ba industira domestiku hodi hetan benefisu ekonomia ne’ebé sustentavel.
     Hanesan ita hare husi paises sira ne’ebé adopta modelu ida ne’e (Developmental State) hanesan Tailandia, Filipina, Indoensia, Vietnam no paises sira seluk ho tipu politika ne’ebé variadu maibe ho hatudu duni katak iha mudansa no impaktu positivu ba sira nia ekonomia, porezemplo Tailandia iha era 1980, hatudu performanisa kresimentu ekonomia as .
     Hare Ba realidade kondisaun “developmental state” nasaun foun hanesan Timor-Leste ne’ebé mak foin nafunan presija rekonyese katak fator stabilidade politika sai asuntu importante hodi garantia estadu solidu ne’ebé iha poder masimu no independente hodi asegura dezenvolvimentu nasional ho rekursu politika nasional bazeiandu ba planu arkitektura makroekonomia  ne’ebé razonavel no fo benefisiu ba ekonomia nasional. Pesija hare ba asuntu saida mak importante tebes  kompara ho esperensia “developmental state” husi paises ne’ebé harí  no tinji dezenvolvimentu ekonomia ho tenpo badak liu hanesan Korea du Sul, Taiwan, Singapore no paises sira seluk.
     Hakerek nain realiza katak nasaun hotu-hotu sempre iha difirensia ambiente  no estrategia politika  ne’ebé la hanesan liu-liu oinsa atu implementa politika macro-ekonomia bazeia ba esperensia paises ho modelu “developmental State” maibe iha asuntu importante mak oinsa planu macroekonomia bele ejiste iha ambiente kondisivu ho intervensaun no protesaun masimu husi estadu hodi garantia lalaok ekonomia rai laran ne’ebé asegura investimentu lokal, subsidiu ba emprezariu ki’ik, (small enterprises subsidies) kria ambiente no kondisaun ne’ebé fo enkorajen ba aktividade ekonomia eskala ki’ik ne’ebé refleta ba politika ekonomia sustentavel.


[1] Almuni of Korea University : GSIS, International Development and Cooperation studies.
 Opiniaun ne’e review husi materia program estudo Developmental Study  ho referensias variadus