Thursday, May 2, 2013

Stabilidade Nasional no Foreign Direct Investment iha Timor-Leste


 By : Rusumalai

Timor-Leste nasaun ne’ebĂ© foin hamrik hodi hari no forma governu konstitusional sai hanesan nasaun soveranu iha nasaun sira seluk nia le’et. Nudar nasaun ne’ebe foin nafunan, Timor-Leste liu husi kondisaun ida ne’ebe povu hetan esperensia bo’ot husi kolonialismu husi Portugal durante tinan 400 no Indoensia durante tinan 24 nia laran. Portugal komesa ukun Timor iha 1552 fo influensia politika eklusivu, no kria ambiente superiorismu, raisismu, sukuisme nudar maneira kolonialismu ne'ebe rai hela iha povu nia le’et, nune’e mos Indonesia durante 1975-1999 iha regime ida ne’ebe fo impaktu negativu ba povu liu husi konflitus no funu hasoru tropas Indonesia. Kondisaun hirak ne’e mak hahusik imagen konflitual iha rai ida depois de ukun an.

Kondisaun konflitus ne’ebe Timor-Leste infrenta mak sai problema prinsipal nebe desde permeiro governu konstitusional infrenta to iha V governu konstitusional iha Primeiro Ministru Kairala Xanana Gusmao nia ukun. Governu esforsu an liu husi misaun ONU (Ogranizacoes Nacoens Unidas) ne'ebe remata ona nia misaun iha Dezembru 2012 no iha koperasaun agensia Internasional hamutuk oinsa para bele garantia stabilidade politika nasional Timor-Leste hodi nune’e stabilidade nasional bele garantia pas no povu bele hakmatek hodi halao sira nia aktividades.

Situasaun hakmatek sai inisu principal governu no misaun UNO iha Timor-Leste. Maibe realidade kondisaun Timor-Leste sempre mosu oin seluk. poreezemplo iha tinan 2002, akontese problema Anti Alkatiri, momentu neba iha movimentu husi grupo nebe sunu uma no provoka stabilidade iha kapital Dili. Iha parte seluk iha 2006 akontese konflitu internal iha F-FDTL nia laran, situasaun ida ne’e hamosu konflitu etniku entre Lorosae no Loromonu, ho kondisaun ida nee halo krize bo’ot ida akontese iha tinan 2006-2008, krize ne’e nia resultado halo vitimas barak mak tenki lakon sira nia uma, no ema balun tenki lakon vida no nia familia. Kondisaun hirak ne’e  afeita ba stabilidade  politika nasional, no momentu neba Mari alkatiri tenki respode situasaun ida ne’e hodi husik nia kargu nudar premeiro Ministru ba II governu konstitusional no Xanana Gusmao momento neba sai president da Toluk Timor-Leste tenki foti medidas hodi resolve problemas hirak ne’e.

Hare ba kondisaun ida ne’e, Timor-Leste presija buka dalan alternative ida atu buka solusaun no strategia foun hodi kria kondisaun ida nebe hakmatek hodi nune’e povu bele moris iha kondisaun hakmatek, aktividades ekonomia bele lao iha rai laran hodi nune’e bele resolve problema ekonomia no social. Kondisaun sosial ne'ebe sai obstakulus mak hanesan kondisaun agora ne'ebe iha 70 percentu povu sei moris iha mukit nia laran. Nun'e mos probelam sosial bo'ot ida mak hanesan desempregu nasional kuaje 45 percentu. iha parte seluk seguranca nasional mos sai asuntu ne'ebe presija reforsa, Timor oan presija moris iha ambiente seguransa nebe seguru, no fator ida ne'e sai asuntu principal  hodi fo korajen ba investimentu iha setor ekonomia rai laran.

Dalan aternativu strategiku hodi kria klima investimentu nebe stabel sai asunto importate ba politina nasional Timor-Leste nian. Atu realize strategika politka ida ne’e,  governu iha ambisaun bo'ot oinsa bele garante stabilidade nasional hodi nune’e bele atrai investor sira husi rai liur. Iha tinan 2011, governu hatudu nia esforsu liu husi reportazen governu nian katak iha ona pasu positivu ba stabilidade nasional. Momentu ne'eba povu komesa hakmatek, mundu tomak fiar no fo apresia ba governu no institusaun hotu-hotu liu-liu siguransa nasional katak Timor-Leste bele ona garante stabilidade nasional.

iha fulan Dezembru 2012, misaun UNO sei remata. ida ne'e hatudu katak komunidade internasional fo fiar ba povu Timor-Leste hodi bele ona hamrik mesak hodi garante no asegura sira stabilidade nasional rai laran. Hare ba kondsaiaun siguransa nasional fo asesu ba stabilidade nasional,Timor-Leste iha  mehi bo’ot ida katak stabilidade nasional sai pasu importante hodi atria investor sira mai halo invetimentu iha rai laran, hodi nune'e dezenvolvimentu nasional rai laran bele lao di'ak no sei loke oportunidade bo'ot ba Timor oan hodi hetan asesu ba servisu hodi nune'e hamosu ambiente dezenvolvimentu ekonomiku ne'ebe fo vantagem ba kresimentu ekonomia.

Atu realiza mehi ida ne'e iha perguntas bo’ot ida. Sera que kondisaun stabilidade nasional bele garante ambiente Investimentu  iha Timor-Leste?